U Stanićima možete iznajmiti:

- čamac, padaline, dasku za jedrenje, jet ski (vodeni skuter)

Predlažemo sljedeće aktivnosti u Omišu:

- posjet izletištu Radmanove mlinice u kanjonu rijeke Cetine (6 km od Omiša), vlastitim prijevozom, motornim "vlakom" ili čamcima iz Omiša do Radmanovih mlinica i natrag

- obilazak omiškog kaštela s kulom Mirabellom (Peovicom)

- rafting na rijeci Cetini

- odlazak u ribolov

- izleti na otok Brač

- ili ako ste ljubitelji aktivnijeg odmora u Omišu možete uživati u: raftingu, canyoningu, zipline-u , slobodnom penjanju, jedrenju na dasci, paraglidingu, ronjenju, planinarenju , vožnji biciklom, odbojci na pijesku, tenisu i sl.

 

Što vidjeti u Omišu (preuzeto sa stranica Turističke zajednice Omiš):

 

Tvrđava Mirabela

Zaštičeno područje nalazi se unutar granica: od kapelice Sv.Nikole uz rijeku Cetinu, rijekom do novog mosta, ulucom Fošal obalom do gradskog pristaništa, do bedema Turjun uključujući gradsko groblje i bedem, hrbatom brda Peove, sjevernom stranom tvrđave Peovica do kapelice Sv. Nikole na rijeci Cetini. Ovako ograđeni dio Omiša predstavlja srednjovjekovni dio grada koji je bio okružen gradskim zidinama s utvrdama od kojih tvrđava Peovica predstavlja najviši završni dio, a potječe iz 13. stoljeća. Građevine ovog dijela Omiša podignute su od 16. do 19. st. I obuhvaćaju stilove renesanse do pučke arhitekture 19. stoljeća. Sama uloga tvrđave Peovica ili Mirabela je bila izvidnica od neprijatelja. S tvrđave Mirabele pruža se pogled na cijeli dio starog grada, Punte, Prika i Duća, ali i na cijeli brački kanal. To je tadašnjem mjesnom stanovništvu pružalo iznimnu zaštitu od neprijatelja, a svi znamo kako su bili jaki omiški gusari. Sama okolina tvrđave omogućuje izvidnicu na cijeli grad i prostor je lijepo uređen. Sama tvrđava sastoji se od četiri kata i izlaz na vrh s kojeg se pruža predivan pogled. Neka Vam ove fotografije pomognu dočarati tvrđavu «MIRABELA» ili «PEOVICA»

 

Tvrđava Fortica

Cijelu bogatu i iscrpnu povijest gusarstva zorno predočuje tvrđava FORTICA, zajedno s tvrđavom Mirabela ili Peovica. Tvrđava Fortica nalazi se na samom vrhu omiške Dinare. Za gusarenje to je bilo jako važno, jer se se s jednog mjesta moglo nadzirati veliko područje i na kopnu i na moru. Naime s kule Fortice pruža se pogled na cijeli grad, kanjon rijeke Cetine na otoke Brač, Hvar i Šoltu, zatim srednja Poljica. Sama svrha tvrđave bila je obrana od neprijatelja. Fortica je prvenstveno služila za sklonište i u slučaju da je Omiš bio opkoljen s tvrđave bi se bacile velike gromade kamenja koje bi porušile cijeli grad, a samim time bi se uništio i neprijatelj. Danas možemo biti ponosni što do toga nije došlo i što možemo uživati u čarima ovog predivnog dalmatinskog gradića. Iz samog centra grada možete doći do tvrđave dobro uređenom stazom s putokazima, tako da nema bojazni da ćete se izgubiti. Do tvrđave možete stići pješice iz grada, preko naselja Baučići i popeti se na tvrđavu za 20- tak minuta i uživati u prekrasnom pogledu.

 

Župna Crkva Sv. Mihovila

Župna je crkva u Omišu posvećena sv. Mihovilu. Sagrađena je početkom XVII. stoljeća, o čemu svjedoči natpis na latinskom na pobočnim vratima. Zvonik crkve dovršen je u XVIII. stoljeću. Crkvu su sagradili mjesni graditelji, a objedinjuje značajke gotike, renesanse i ranog baroka. U niši iznad raskošnog kamenog ulaza nalazi se kip sv. Mihovila i prozorska ruža. Na crkvenim zidovima nalaze se grbovi mletačkih plemića i grb grada Omiša. Kameni se grbovi mogu vidjeti i na kućama bogatijih obitelji, a portreti uglednijih plemića na oltarnim slikama u crkvi.   UMJETNIČKA DIJELA U CRKVI SV. MIHOVILA: Glavni oltar u župnoj crkvi, Silazak Duha Svetoga, Palma Mlađi (1544.-1628.g.), Kamenovanje svetog Stjepana, Palma Mlađi i pomoćnici, Srebrena pozlaćena pokaznica sa sedam stakala od gorskoga kristala, XVI. st., Gospa od Ružarija, Mateo Ingoli, XVII. st., Raspelo, Juraj Petrović, XV. st., Sv. Juraj i sv. Jelena, Mateo Ponizni- Pončun, XVII. st., Kip sv. Mihovila nad portalom župne Crkve, Grb grada Omiša na pročelju župne Crkve, Rozeta nad ulazom u župnu Crkvu, Portal župne Crkve

Crkva Sv. Petra

Crkva sv. Petra na Priku nalazi se na desnoj obali rijeke Cetine, u ispravama se prvi put spominje 1074. godine, za vladavine kralja Slavca. U crkvu su ugrađeni ranokršćanski kameni dijelovi (kapiteli, nadvratnik, kamene rešetke na prozorima). Kraj crkve nalazio se je i benediktinski samostan, a potom i franjevački samostan. Splitski nadbiskup Pacific Bizza (1696.-1756.) osnovao je 1750. godine glagoljaško sjemenište, koje je ukinuto 1879. godine.

 

Gradski Muzej

Najvažniji spomenici, koji se čuvaju u Gradskom muzeju Omiš: Kameni ulomci s rimskim natpisima iz 33. i 51. godine prije Krista, Mramorni portret rimskog cara Tiberija, Antički žrtvenici posvećeni Augustu; I. stoljeće, Reljef na kojem je staroitalsko božanstvo Libera, Lucius Rubrius Dosenus, I. stoljeće prije Krista, Natpis iz doba cara Klaudija; I. st., Zlatnik cara Arkadija 395.-408. god., Oltarna pregrada, XV.-XVI. st., Antički reljef na srednjovjekovnoj utvrdi Turjunu, Natpis s gradskih vrata antičkog Oneuma, posvećen staroitalskom božanstvu Liberu, Mramorna glava Flore, I. st., Ranokršćanski reljef iz Gata, VI. St., Ranokršćanski reljef iz Gata, VI: st. Prikaz uskrsnuća, Nadgrobni natpis kneza Miroslava, početak XIII. St. na bosančici, Pečat omiškog kneza Kačića, XIII. st., Ranobarokna dukula iu 1579. godine s minijaturnim portretima omiških izaslanika, Zbirka autoportreta i portreta manje veličine – Klement Lukin, Rimska nadgrobna stela, Grb grada Omiša, 1541. god., Grb na gradskom muzeju, XV. st., Mletački grb iz 1541. god., Prijepis Poljičkog statuta iz 1665. godine, I drugo,…

 

Srednjovjekovna gradska jezgra

Središte Omiša čine čine kamene kuće povezane uličicama – kalama i trgovima na kojima se odvijao cjelokupni život. Ističe se kuća u kojoj je uprava Festivala dalmatinskih klapa, s renesansnim prozorom. Zanimljiva je i renesansna «kuća sretnog čovjeka», nazvana tko zbog natpisa na lučnom nadvratniku pisana latinskim jezikom, koji u prijevodu kaže:- Zahvaljujem ti, Gospode, što sam bio na ovom svijetu". Za razliku od istočnih vrata koja su sačuvana, zapadna vrata, koja su se nalazila na obali rijeke, porušena su, zajedno sa zidinama, 1862. godine, a natpis, koji se nekada nalazio na vratima, ugrađen je u zid na koji se danas naslanjaju dvije kuće. Na obližnjoj Despotovića kući nalazi se natpis na hrvatskom jeziku i kamena ploča iz 1811. godine, a svjedoči o trgu. Trg je postojao i prije 1811. godine. Bio je opkoljen kamenim kućama sa sjeverne, južne i istočne strane, a sa zapadne je strane bio ograđen nekadašnjim gradskim zidom. Na važnost trga upozorava i stup srama koji se nalazi u Smokvici( dio grada), za čiji je kapitel pričvršćen grb mletačkog providura i tu se najvjerojatnije nalazi od 1617. godine. Omiš ima osam crkava. U starim gradskim zidinama su: crkva sv. Mihovila, crkva sv. Duha, crkva sv. Roka, a izvan zidina su crkva sv. Petra na Priku, crkva sv. Luke, crkva sv. Marije na starom omiškom groblju- Vangrad, franjevački samostan s crkvom Gospe od Karmela na Skalicama, crkva sv. Stjepana i ostaci crkve sv. Ivana u Borku.

Gradska Plaža

Na području grada Omiša nalaze se sve vrste plaža. Zahvaljujući ušću rijeke Cetine u centru grada nalaze se pješčane plaže koje su jako pogodne za obitelj s djecom upravo zbog toga što su plitke. Upravo gradska plaža "Velika plaža" koja se nalazi u predjelu Punta duga je 1 kilometar i glavno je dnevno okupljalište u ljetnim danima (kažu da se na toj plaži ljeti nalazi više kupača nego što grad ima stanovnika). Plaža je dobro uređena, čista i popraćena dodatnim sadržajima koji će Vam upotpuniti Vaše slobodno vrijeme (kafići, restorani, slastičarnice, iznajmljivanje pedalina, skutera, gondola, i drugih brodica, sadržaji za djecu, možete promatrati padobrance koji se spuštaju na plažu s obližnje Omiške dinare. Upravo u ljetnim danima organizira se na plaži prvenstvo Hrvatske u preciznom slijetanju za padobrance i tu se nalaze tereni za odbojku na pijesku, gdje se organizira prvenstvo RH u odbojci na pijesku.

 

Pogledajte nautičku kartu Stanića, Omiša i okolnog akvatorija (2,03 MB)